Slobodan protok sigurne i kvalitetne hrane ključni je aspekt unutarnjega tržišta Europske unije što značajno doprinosi zdravlju i dobrobiti građana te njihovim socijalnim i gospodarskim interesima. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju postali smo dio jedinstvenog EU tržišta. Sigurnost hrane podrazumijeva sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu duž cjelokupnog lanca hrane "od polja do stola" koji uključuje proizvodnju, preradu i skladištenje hrane te transport i stavljanje na tržište. Propisima o hrani postavljen je temelj za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom te osiguranje učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Cilj propisa o hrani jest osigurati slobodno kretanje hrane i hrane za životinje u Europskoj uniji proizvedene i stavljene na tržište u skladu s općim načelima i zahtjevima sigurnosti hrane i hrane za životinje.


Informiranje potrošača o hrani


Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Također je i najvažniji trenutak u komunikaciji proizvođača hrane s potrošačem. Jedno od općih načela propisa o hrani je informiranje potrošača o hrani, odnosno pružanje podataka koji će biti temelj za odabir hrane koju konzumiraju kao i sprječavanje postupaka kojima bi se potrošače moglo dovesti u zabludu. Na izbor potrošača utječu njegove prehrambene navike zatim zdravstvene, gospodarske, okolišne, socijalne i etičke okolnosti. Pravni okvir kojim se uređuje opće označavanje hrane (navođenje obveznih informacija o hrani) je Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, a izrađen je na način da potrošačima omogući prepoznavanje (naziv hrane i sastojci hrane), pravilnu upotrebu te način čuvanja hrane kao i komuniciranje sa subjektom u poslovanju s hranom koji je odgovoran za istu i dr.
 

Informacije o alergenima


Jedan od bitnih noviteta koje donosi Uredba (EU) br. 1169/2011 je harmoniziranje načina navođenja prisutnosti tvari ili proizvoda koji uzrokuju alergije ili intolerancije. Alergeni moraju biti navedeni u popisu sastojaka te moraju biti naglašeni uporabom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma kojim je pisan ostatak popisa sastojaka, npr. različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini. Cilj ovakvog načina označavanja je osigurati potrošačima koje pate od alergije ili intolerancije na hranu da u popisu sastojaka lako uoče tvari na koje su alergični ili intolerantni te na taj način budu pravilno informirani kako bi mogli donijeti ispravnu odluku pri kupnji hrane i prilagoditi je svojim prehrambenim potrebama. EU zakonodavstvo naglašava 14 specifičnih alergena koji se koriste (kao sastojci ili pomoćne tvari) u proizvodnji ili pripremi hrane (uključujući i pića) i prisutni su u gotovom proizvodu čak i u promijenjenom obliku, a o čijoj prisutnosti informacije moraju biti pružene potrošaču. Informacije o alergenima su obvezne i na nepretpakiranoj hrani, uključujući i hranu koju nude objekti javne prehrane (restorani, hoteli, gastro odjeli i dr.). Informacija o alergenima mora biti unaprijed pružena potrošaču npr. na vidljivom mjestu se nalazi obavijest koja upućuje na mjesto na kojem su informacije o alergenima dostupne ili na vidljivom mjestu postoji obavijest kojom se potrošači pozivaju da se za informacije o prisutnosti tvari ili proizvoda koji uzrokuju alergije ili intolerancije obrate osoblju. Ne smije se čekati da potrošač sam zatraži informaciju. Navedeno pravilo vrijedi i kod prodaje na daljinu.
 

Više informacija pročitajte u Vodiču za informiranje potrošača o nepretpakiranoj hrani koji se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

 

Informacije o roku trajanja


Rok trajanja je jedan od obveznih podataka na hrani. Određuje ga sam proizvođač, a predstavlja rok unutar kojeg proizvođač jamči za sigurnost i kvalitetu samog proizvoda. Rok trajanja je bitna informacija za potrošača koja daje jasnu smjernicu za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane.

Izrazi koji se koriste prilikom navođenja roka trajanja na hrani su: „najbolje upotrijebiti do” i „upotrijebiti do”.

"Najbolje upotrijebiti do" ukazuje na datum do kojeg hrana zadržava svoja posebna svojstva ako se čuva na pravilan način. Nakon isteka "Najbolje upotrijebiti do" datuma, hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju kao i da pakiranje nije oštećeno. Međutim, u toj fazi dolazi do promjene senzorskih svojstava, primjerice hrana počinje gubiti aromu, mijenja joj se tekstura i sl. Primjeri hrane koja se označava oznakom "Najbolje upotrijebiti do…" su konzervirana hrana, voćni sokovi, bezalkoholna pića, tjestenina, riža itd.

"Upotrijebiti do" ukazuje na datum do kojeg se hrana može sigurno konzumirati i navodi se na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva. Nakon isteka "Upotrijebiti do" datuma, hrana se smatra nesigurnom za konzumaciju i ne smije se konzumirati. Uz hranu koja je označena "Upotrijebiti do" datumom, obvezno se navodi opis uvjeta čuvanja hrane. Naime, hrana se mora čuvati u skladu s navedenim uputama kao što su: „Čuvati u hladnjaku” ili „Čuvati na temperaturi od 2 do 4°C”. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i povećava se rizik od trovanja hranom. Primjeri hrane koja se označava"Upotrijebiti do" datumom su svježe meso, svježa riba, svježe mlijeko i druge brzo pokvarljive vrste hrane.

U svakom slučaju treba biti oprezan jer nerazumijevanje i nerazlikovanje značenja navedenih izraza za navođenje roka trajanja na hrani, mogu dovesti do povećanja rizika od konzumacije nesigurne hrane kao i nepotrebnog bacanja hrane. Više informacija pročitajte u brošuri za potrošače Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane…. te nekoliko korisnih savjeta za potrošače koja se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
 

Informacije o nutritivnoj deklaraciji


Potrošače sve više zanima povezanost prehrane i zdravlja te izbor primjerene prehrane koja odgovara potrebama pojedinca. Označavanje hranjivih vrijednosti na hrani vrlo je bitan način informiranja potrošača o nutritivnom sastavu hrane te im se na taj način pomaže u odluci pri odabiru hrane. Novi obvezni podatak na hrani je i nutritivna deklaracija koja sadrži informacije o energiji i količini određenih hranjivih tvari u hrani odnosno masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli.

Količine hranjivih tvari izražavaju se u gramima (g), a energija u kilodžulima (kJ) i kilokalorijama (kcal) na 100 g ili 100 ml hrane. Navedene vrijednosti su prosječne vrijednosti i odgovaraju onima u hrani u prodaji. Međutim postoji i hrana na kojoj ne mora biti navedena nutritivna deklaracija npr. med, svježe meso, začinsko bilje, nepretpakirana hrana, hrana u ambalaži ili spremnicima čija je najveća površina manja od 25 cm2.

Više informacija pročitajte u brošuri za potrošače Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane…. te nekoliko korisnih savjeta za potrošače koja se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
 

Informiranje o proizvodima ribarstva


Informiranjem o proizvodima ribarstva koji u dodatku na opće informacije o hrani imaju propisane i određene dodatne zahtjeve, štiti se pravo krajnjeg potrošača da bude precizno informiran o točnom nazivu proizvoda, o podrijetlu, kategoriji ribolovnog alata kojim je ulovljen, području ulova i slično.

Više informacija pročitajte u brošuri Džepni vodič za potrošače o novim etiketama EU-a za proizvode ribarstva i akvakulture.


Europske oznake kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode


Oznakama kvalitete, odnosno zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta označeni su proizvodi čiji je naziv kao takav (npr. Dalmatinski pršut ili Lički krumpir) zaštićen u cijeloj Europskoj uniji, a proizvode se u skladu sa propisanim Specifikacijama proizvoda. Zaštitom naziva, proizvođači štite ugled svog proizvoda od zlouporabe. Naime, jednom kada je naziv proizvoda zaštićen, koristiti ga mogu samo oni proizvođači koji posjeduju odgovarajuću Potvrdu o sukladnosti sa pravilima iz Specifikacije proizvoda, dok su za svaki oblik zlouporabe naziva predviđene kazne.

Znak koji se nalazi na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda jamstvo je originalnog proizvoda. Upravo taj znak potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.



ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI (ZOI) je oznaka kojom je označen proizvod koji se u cijelosti proizvodi unutar određenog zemljopisnog područja, primjenom priznatih vještina i korištenjem sirovina i sastojaka iz tog područja. Kvaliteta takvog proizvoda izravno je povezana s prirodnim i ljudskim čimbenicima zemljopisnog područja proizvodnje.



ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA (ZOZP) je oznaka kojom je označen proizvod koji je svojom kvalitetom i ugledom povezan s određenim zemljopisnim područjem  u kojoj se provodila najmanje jedna, odnosno ključna faza proizvodnje.



ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET (ZTS) je oznaka kojom je označen proizvod proizveden po tradicionalnoj recepturi, tradicionalnim postupcima i metodama proizvodnje ili korištenjem tradicionalnih sastojaka.

Republika Hrvatska danas ima 22 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Od ukupnog broja hrvatskih proizvoda čiji je naziv zaštićenih na razini Europske unije, 12 ih je sa zaštićenom oznakom izvornosti: Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, "Ogulinski kiseli kupus" / "Ogulinsko kiselo zelje", "Istarski pršut" / "Istrski pršut", Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski med, Istra (ekstra djevičansko maslinovo ulje) i Paška sol i 10 sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla: Krčki pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, "Poljički soparnik" / "Poljički zeljanik" / "Poljički uljenjak", Zagorski puran, "Slavonski kulen" / "Slavonski kulin", Međimursko meso 'z tiblice i Lička janjetina.

 

Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje - RASFF


Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje je ključni alat kojim se osigurava prekogranični protok informacija potrebnih za brzu reakciju kada se u prehrambenom lancu otkriju rizici za zdravlje potrošača. Omogućuje svim članovima RASFF-a da poduzmu koordinirane, usklađene i istovremene mjere kako bi osigurali najvišu razinu zaštite potrošača.

Zemlja članica mreže koja je utvrdila postojanje opasnosti za zdravlje obavješćuje ostale članove mreže o predmetnom proizvodu i mjerama koje je poduzela radi uklanjanja rizika. Brza razmjena informacija omogućuje svim članovima RASFF-a da u realnom vremenu provjere jesu li i oni pogođeni te jesu li potrebne hitne mjere. Nadležna tijela pogođenih zemalja odgovorna su za poduzimanje nužnih hitnih mjera, uključujući izravno obavještavanje javnosti, povlačenje i/ili opoziv proizvoda s tržišta i provedbu kontrola na terenu.

Nakon provedenih inspekcijskih nadzora uslijed prijave od strane potrošača, provedenih službenih kontrola od strane same inspekcije ili provedenih samokontrola subjekata u poslovanju s hranom i utvrđenih nesukladnosti isti se proizvodi moraju ukloniti iz prodaje (povlačenje sa tržišta), a ako utvrđena nesukladnost predstavlja rizik po zdravlje ljudi ili životinja radi se i opoziv.

"Povlačenje" je uklanjanje s tržišta hrane štetne za zdravlje ljudi ili hrane neprikladne za prehranu ljudi odnosno nesigurne hrane i hrane za životinje ili materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, uključujući povlačenje iz maloprodaje. Povlačenje se provodi kada je utvrđeno da se predmet povlačenja nalazi u potpunosti u lancu distribucije i nije došao do krajnjeg potrošača.

"Opoziv" je uklanjanje hrane štetne za zdravlje ljudi ili hrane neprikladne za prehranu ljudi odnosno nesigurne hrane i hrane za životinje ili materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom s tržišta uključujući hranu odnosno hranu za životinje koja je distribuirana do krajnjeg potrošača te stoga uključuje komunikaciju s potrošačima.

Nacionalna kontakt točka (NKT) u HR RASFF sustavu je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede (e-mail: rasff-croatia@mps.hr). Ona upravlja i koordinira HR RASFF sustavom, osigurava neposredan prijenos informacija i obavijesti između NKT, KT (kontakt točke), osoba ovlaštenih za provođenje službenih kontrola i izvora obavijesti putem HR RASFF sustava.

Sve obavijesti koje su upućene prema potrošačima i subjektima u poslovanju s hranom i/ili hranom za životinje, a odnose se na povlačenje i/ili opoziv nesukladnog proizvoda dostupne su na stranicama Hrvatske agencije za hranu pod sljedećom poveznicom https://www.hah.hr/category/obavijest-za-potrosace/

Informacije i kontakt podaci vezani za Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje te linkovi koji mogu informirati potrošača o proizvodima koji se opozivaju sa cijelog EU tržišta dostupni su na sljedećem linku - http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4534.


Upisnici

Svi subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje moraju biti registriran ili odobreni za obavljanje određenih djelatnosti unutar svog poslovanja, odnosno upisani u određene Upisnike i pod nadzorom nadležne inspekcije. Uvid u djelatnosti poslovanja pojedinog subjekta moguće je pregledom pojedinih Upisnika objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla i Upisnika objekata u poslovanju s hranom za životinje koji su javno dostupni i nalaze se na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede pod sljedećim linkovima:

 

Posljednja izmjena: 18.04.2019.