Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svaka osoba koja smatra da joj je povrijeđeno neko pravo zajamčeno Općom uredbom o zaštiti podataka te Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, može podnijeti AZOP-u zahtjev za utvrđivanje povrede prava.

O zahtjevu Agencija odlučuje rješenjem koje predstavlja upravni akt.

Kontakti

Agencija za zaštitu osobnih podataka

Martićeva ulica 14
HR - 10 000 Zagreb

E-mail: azop@azop.hr
Web: www.azop.hr

Radno vrijeme Agencije: ponedjeljak - petak: 08:00 - 16:00 sati

Uredovno radno vrijeme za prijam stranaka:

ponedjeljak - petak: od 10:00 do 12:00  i od 12:30 do 14:00 sati

help-desk na broj 01/ 4609-080

Radno vrijeme za telefonske pozive stranaka:

Pravna pitanja: (pon – pet od 13:30 - 15:30 sati -  01/ 4609-080

Pitanja vezana za evidencije o aktivnosti obrade i registar službenika za zaštitu osobnih podataka
(pon – pet od 10:00 - 12:00 sati - 01/ 4609-046

Informacije o statusu predmeta - 01/4609-000.
 

ŠTO JE OSOBNI PODATAK?

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati na temelju obilježja i informacija koje su specifične za njezin identitet, kao što su: ime i prezime, vaš OIB, adresa stanovanja, datum i mjesto rođenja, kopija vaše osobne iskaznice, broj telefona ili e-mail adresa, podatak o vašim mjesečnim i godišnjim primanjima, podatak o broju članova vašeg kućanstva i njihova dob i slično.
 

KOME JE OSIGURANA ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA?

Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
 

KOJI PODACI PRIPADAJU KATEGORIJI POSEBNIH OSOBNIH PODATAKA?

Osobni podaci koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, genetski podaci, biometrijski podaci u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, podaci koji se odnose na zdravlje, podaci o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.
 

KOJI PODACI PRIPADAJU KATEGORIJI BIOMETRIJSKIH PODATAKA?

Biometrija ili biometrijski identifikator je mjerljiva fizička značajka pojedinca koja se može upotrijebiti za potvrdu identiteta, a to može biti (npr. Fizički identifikatori su: otisak prsta, slika lica, sken šarenice oka, geometrija dlana, DNA, a ponašajni identifikatori su: potpis, glas, govor, hod, dinamika tipkanja….).
 

KOJI PODACI SE NE SMATRAJU OSOBNIM PODACIMA?

Osobnim podacima se ne smatraju podaci kao što su: matični broj pravne osobe, naziv pravne osobe, poštanska adresa pravne osobe, e-mail pravne osobe, financijski podaci pravne osobe, podaci o umrlima i sl.
 

ŠTO JE ANONIMIZACIJA?

Proces prilagodbe podataka u kojoj se fizičke osobe/pojedinci ne mogu identificirati.

ŠTO SU PSEUDO-ANONIMNI PODACI?

Podaci koji se odnose na određenog pojedinca, no u kojima su osobni identifikatori zamijenjeni umjetnim identifikatorima kako bi se zaštitila identifikacija pojedinca.
 

ŠTO JE TOČNO OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA?

Opća uredba o zaštiti podataka je hrvatski pojam za općoj javnosti poznat GDPR.
GDPR je akronim engleskog naziva General Data Protection Regulation.

Opća uredba o zaštiti podataka postavlja naglasak na zaštitu privatnosti i propisuje nove načine postupanja s osobnim podacima u poslovnim i radnim procesima.

NA KOGA SE ODNOSI OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA?

Odnosi se na sve organizacije, institucije, tijela državne uprave ili tvrtke koje u okviru svog poslovanja obrađuju i pohranjuju osobne podatke građana Europske unije bez obzira na lokaciju. Preciznije rečeno odnosi se na: trgovačka, dionička, jednostavna i ostala društva tj. tvrtke te tijela javne vlasti i tu nema iznimaka. Također se primjenjuje i na pojedince koji obavljaju određenu profesionalnu aktivnost: udruge, bolnice, klubove pa i na fizičke osobe kada obrađuju osobne podatke izvan okvira potreba kućanstva kao i na djelatnosti iz sektora kao što su: zdravstveni, turistički, financijski, telekomunikacijski, IT, odgojno-obrazovni te djelatnosti koje se bave obradom podataka dobivenih putem video nadzornih sustava, biometrijom…itd.

Ukratko, Uredba obvezuje na provedbu sve pravne subjekte (mikro, mala, srednja i velika poduzeća; obrte i slično), organizacije i institucije, javne ustanove, tijela i agencije i sve poslovne subjekte koji prikupljaju i obrađuju bilo koju vrstu osobnih podataka. Primjerice interne podatke svojih zaposlenika, osposobljenika, pripravnika, članova, stažista, praktikanata, studenata i sve eksterne podatke klijenata, kupaca, korisnika usluga, pacijenata …itd.
 

KOJI JE OSNOVNI CILJ OPĆE UREDBE O ZAŠTITI PODATAKA?

Cilj opće uredbe o zaštiti podataka je: pružiti kontrolu građanima nad njihovim osobnim podacima i stvoriti visoku i ujednačenu razinu zaštite podataka u Europskoj uniji.
 

ŠTO PREDSTAVLJA OPĆA UREDBA?

Ona predstavlja čvrst i usklađen okvir za zaštitu podataka koji se temelji na odlučnoj provedbi, propisuje jednake ovlasti praćenja i poštovanja pravila za zaštitu osobnih podataka i jednake sankcije za kršenja u svim državama članicama.
 

KOJA JE SUŠTINA ZADATKA OPĆE UREDBE O ZAŠTITI PODATAKA tzv. GDPR-a?

Suština zadatka GDPR-a je spriječiti narušavanje povjerljivosti, integriteta i dostupnosti osobnih podataka što je apsolutno jednako općim zahtjevima iz područja sigurnosti informacijskih sustava kada su u pitanju informacije i podaci pravne osobe, institucije i sl.

Naime, svi regulatorni okviri pa tako i GDPR, temelje se na nekoliko osnovnih načela. Prema zahtjevima definiranim ovom Uredbom, postavljeno je sedam osnovnih načela zaštite osobnih podataka, a to su odgovornost u procesu, ograničavanje svrhe obrade, zakonitost i transparentnost prikupljanja, optimizacija količine podataka, točnost i ažurnost podataka, ograničavanje trajanja pohrane, povjerljivost i integritet podatka.
 

ŠTO PROPISI O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA DONOSE GRAĐANIMA/POTROŠAČIMA?

Opća uredba o zaštiti podataka proširuje postojeća prava građana/potrošača i omogućuje im lakši pristup njihovim osobnim podacima te informiranje na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi osobni podaci.

Građanin/potrošač ima pravo znati koliko dugo se njegovi osobni podaci čuvaju, ima pravo tražiti ispravak i brisanje osobnih podataka i podnijeti prigovor na obradu osobnih podataka.

Pravila o zaštiti osobnih podataka određuju jasan i afirmativan pristanak kao preduvjet prikupljanja i obrade osobnih podataka potrošača, tj. potrošač treba eksplicitno dati svoj pristanak za prikupljanje i obradu svojih osobnih podataka.

Također, davatelji usluga trebaju jednostavnim i nedvosmislenim rječnikom objasniti svoje postupke i politiku zaštite privatnosti i osobnih podataka.

Bitno je napomenuti kako potrošač ima pravo usprotiviti se daljnjoj obradi osobnih podataka osobito kada se radi o izravnom marketingu. To mu pravo mora biti jasno ponuđeno i ne smije uzrokovati nikakve troškove za potrošača. Isto tako, potrošač ne smije biti predmet bilo kakvih mjera proizašlih na temelju isključivo automatizirane obrade, profiliranja, analize ili predviđanja njegovih osobnih sklonosti, pouzdanosti ili ponašanja.

Osim toga, za potrošače je osobito važno novo pravo na prijenos osobnih podataka čime se želi postići lakši prijenos osobnih podataka ako potrošač želi promijeniti davatelja usluge.